J
(egzistencijalni
kvantifikator) U vlaku se voze biolog, fizičar i
matematičar. Biolog primijeti stado ovaca na livadi, pa reče:
"Evo stada crnih ovaca!" Na to će fizičar: "Pogrešno,
dragi kolega. Treba kazati - POSTOJI BAREM JEDNA crna ovca u
stadu!" Matematičar primijeti: "Niti to nije
dobro. Ispravno je reći ovako: postoji barem jedna ovca koja
je barem s jedne strane crna!"
J
J
(šala na račun matematičara) Jednog lijepog
ljetnog dana ukrcaše se dva čovjeka u balon i odletješe.
Najednom zapuše jak vjetar i odnese ih u neki nepoznat kraj.
Odlučiše se približiti zemlji, te upitati nekog prolaznika u
kojem su mjestu. Nakon malo traženja primijetiše nekog
čovjeka i viknuše mu iz balona: "Hej! Gdje smo mi sada?"
Čovjek pogleda gore, duboko se zamisli, razmišlja on,
razmišlja, i na kraju odgovori: "U balonu!".
Ova dvojica u balonu bijahu iznenađeni njegovim odgovorom, i
nakon par trenutaka jedan od njih reče: "Ja sam
siguran da je taj čovjek matematičar." "Kako
si to zaključio?" upita ga njegov kolega. "Pa
evo," kaže on, "prvo, razmišljao je prije nego
što je odgovorio; drugo, istina je ono što je rekao; i treće
- od toga nemamo nikakve koristi!"
J
J
(kraljevski
putovi) Poznato je da je Euklid (3.st. prije Krista)
napisao matematičko djelo "Elementi" u 13 knjiga,
najpoznatiju knjigu u svijetu poslije Biblije. Euklid je
živio u Aleksandriji, u Egiptu, i vodio školu koja se zvala
Museion (odatle dolazi i riječ "muzej"). Prema
legendi je tadašnji kralj Ptolemej (Ptolemeus) II Soter, Grk
koji je bio i egipatski faraon, postavio Euklidu sljedeće
pitanje: "Može li se na neki jednostavan način naučiti
geometrija, bez proučavanja vaših Elemenata?" Euklid
je na to kratko odgovorio: "Vaše visočanstvo, nema
kraljevskih putova u geometriji".
J
J
(kaj će nam matematika?) Još jedna legenda o
Euklidu. Na kraju prvog predavanja koje je održao jednoj
grupi studenata - početnika, Euklida je jedan od studenata
upitao: "A što će nam u životu matematika?"
Euklid nije odgovorio ništa. Nakon pola sata poslao mu je po
svome robu jedan zlatnik i otpustio ga iz škole.
J
J
(dokaz)
Mladi, siromašni matematičar objašnjava jednom francuskom
plemiću dokaz Pitagorina poučaka. Objašnjava strpljivo i
polako, ali svaki puta plemić odgovara: "Ne razumijem."
Nakon više uzaludnih pokušaja mladi instruktor izgubi živce:
"Monseigneur, kunem vam se svojom čašću da je
Pitagorin poučak istinit!" U taj tren plemić ustaje,
ljubazno se nakloni, i s izrazom čuđenja kaže: "Trebali
ste mi to odmah reći. Ne bi mi nikad palo na pamet da
posumnjam u vašu čast..."
J
J
(nula) Skup prirodnih brojeva je {1, 2,
3,...}, i najmanji među njima je 1. Zanimivo je da Francuzi
skup prirodnih brojeva definiraju malo drukčije, kao skup
{0, 1, 2, 3,...}, tj. kod njih prirodni brojevi započinju s
nulom. Neki matematičari broje predmete od nula, a ne od
jedan. Dakako, onda je ukupan broj za jedan veći od zadnjeg
broja. Veliki poljski matematičar Waclaw Sierpinski je
navodno na jednom svom putovanju ustanovio da mu nedostaje
dio prtljage. "Ma ne dragi!", reče mu žena, "Svih
šest komada je tu." "Nemoguće",
odgovori Sierpinski, "Brojio sam nekoliko puta. Evo
još jednom: nula, jedan, dva, tri, četiri, pet!"
J
J
(granica)
Kad je u jednoj anketi znameniti matematičar Steinhaus iz
Lavova (Lviv, Ukrajina) bio upitan koliko puta je prešao
granicu, odgovorio je: "Niti jednom. Ali je granica
mene prešla tri puta!"
J
J
(iracionalni brojevi) Platon, grčki filozof
(4.st. prije Krista), navodno je izjavio sljedeće: "Nedostojan
je čovjekova imena tko ne zna da dijagonala kvadrata nije
sumjerljiva s njegovom stranicom." J
Za dvije dužine kažemo da su nesumjerljive ako ne postoji
dužina (shvaćena kao "jedinična dužina") s pomoću koje bi se
ove dvije mogle izmjeriti kao CJELOBROJNI višekratnik. To je
isto što i reći da je omjer zadanih dužina racionalan broj.
J
(samo za one
koji znaju što su negativni brojevi) Sjede fizičar,
biolog i matematičar u kafiću, dugo pijuckaju kavu i gledaju
kuću preko puta u koju ljudi ulaze i izlaze. Najprije su
vidjeli da su ušle dvije osobe, a zatim, nakon nekog vremena
izašle tri.
o
Fizičar:
To je sigurno pogreška u mjerenju.
o
Biolog:
Mora da su se razmnožili.
o
Matematičar:
Ako sad uđe točno jedna osoba, kuća će biti prazna! J
J
Mnogim ljudima nije jasno: Zašto vlak lupa
kad vozi po šinama?
Tzv.
Mujina matematička
teorija:
‘’Na
vlaku zapravo lupaju kotači,
a kotači
su u obliku kruga.
Površima kruga je P = r2Π. Gledamo
formulu. Π je konstanta, pa o njemu ništa ne zavisi. A na
vlaku ima i velikih i malih kotača, i svi lupaju, pa ni r
nije od presudnog značaja za ovu ispitivanu pojavu.
A sada ostaje samo kvadrat, a gdje ste vi
vidjeli kvadrat da ne lupa kad se kotrlja ?!’’
J
J
Šeću Ivica i Perica po gradu i sretnu svog
učitelja matematike. ‘’Dobar dan’’ pozdravi učitelj. Ivica
kaže ‘’Dobar dan’’, a Perica ‘’Dobra večer’’. Prođe učitelj,
a Ivica pita Pericu zašto je pozdravio dobra večer. A Perica:
‘’Pa svaki put kad ga vidim padne mi mrak na oči.’’
J
J
Ivica: ‘’Mama, danas sam skoro
dobio peticu iz matematike.’’ Mama: ‘’Pa kako to – skoro
?’’. Ivica: ‘’Dobio je učenik iza mene.’’ J
J
Kako matematičar doziva kokoš ? 3.14 , 3.14,
3.14…
J
J
Dolazi Mujo s brončanom medaljom s
matematičke olimpijade. Pita ga Haso: ‘’Pa kako si ti
osvojio brončanu medalju?’’. Mujo: ‘’ Pa pitali nas koliko
je 7 puta 3, i ja s 19 osvojio treće mjesto!’’ J
J
Napiše učitelj na ploču račun 2:2 i pita: '' Koji je
rezultat? ''. Ivica digne ruku i odgovori: '' Pa neriješen,
učitelju,'' J
